Gender Profile Logo
EU Logo Government of Montenegro Logo UNDP Logo
Gender Profile Logo
EU Logo Government of Montenegro Logo UNDP Logo
Gender Profile Logo

GENDER PROFILE MONTENEGRO

Međunarodni okvir za rodnu ravnopravnost

Gender Equality Panel

Najvažniji međunarodni dokumenti i inicijative

CEDAW – Ključni međunarodni okvir za zaštitu i unapređenje prava žena

Cedaw

Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama (CEDAW), usvojena od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 1979. godine, jedan je od najvažnijih međunarodnih instrumenata za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Stupila je na snagu 3. septembra 1981. godine, a Crna Gora je među 189 država koje su je ratifikovale.

CEDAW obavezuje države potpisnice da preduzmu sve odgovarajuće mjere kako bi otklonile diskriminaciju i osigurale punu ravnopravnost žena i muškaraca u svim oblastima života. Posebno naglašava:

  • uključivanje principa ravnopravnosti žena i muškaraca u ustavni i zakonski okvir država,
  • usvajanje mjera, uključujući zakonodavne, za zabranu diskriminacije i obezbjeđenje efektivne pravne zaštite,
  • preduzimanje koraka u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom životu radi unapređenja položaja žena,
  • usvajanje privremenih posebnih mjera za ubrzanje stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca,
  • obezbjeđivanje ravnopravnog učešća žena u političkom i javnom životu, uključujući pravo glasa, kandidovanja, obavljanja javnih funkcija i učešća u kreiranju politika.

Crna Gora je do sada podnijela tri nacionalna izvještaja o sprovođenju CEDAW-a.

Pekinška deklaracija – Postavljanje globalnih ciljeva

Peking

Pekinška deklaracija i Platforma za akciju, usvojene na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama u Pekingu 1995. godine, predstavljaju prekretnicu u globalnom pokretu za rodnu ravnopravnost. Postavljeni su ambiciozni ciljevi u brojnim oblastima, uključujući: siromaštvo, obrazovanje i osnaživanje žena, zdravlje, borbu protiv nasilja nad ženama, žene i oružane sukobe, ekonomiju, učešće žena u odlučivanju, institucionalne mehanizme za unapređenje položaja žena, ljudska prava žena, medije, životnu sredinu i položaj djevojčica.

Crna Gora je definisala osam prioritetnih tematskih oblasti djelovanja

  • Promocija ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti
  • Rodno osjetljivo vaspitanje i obrazovanje
  • Ekonomska ravnopravnost
  • Rodno osjetljiva zdravstvena zaštita
  • Borba protiv rodno zasnovanog nasilja
  • Rodna ravnopravnost u medijima, kulturi i sportu
  • Ravnopravno učešće u odlučivanju u političkom i javnom životu
  • Institucionalni mehanizmi za sprovođenje rodne ravnopravnosti i međunarodna saradnja

Izvještaj Crne Gore iz 2019. godine pokazao je napredak u zakonodavnom i institucionalnom okviru, ali i dalje ukazao na izazove – posebno u obrazovanju, prevenciji nasilja, zdravstvenoj zaštiti i ženskom preduzetništvu.

Cilj održivog razvoja 5 – Rodna ravnopravnost

Gender equality

Cilj održivog razvoja 5 (SDG 5) promoviše rodnu ravnopravnost kao temeljno ljudsko pravo i pokretač održivog razvoja. Fokus je na:

  • Promocija ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti
  • Rodno osjetljivo vaspitanje i obrazovanje
  • Ekonomska ravnopravnost

Ostvarenje SDG 5 oslobađa puni potencijal žena i djevojčica, doprinosi ekonomskom rastu, socijalnoj stabilnosti i zaštiti životne sredine.

UNDP i rodna ravnopravnost

Globalni nivo

UNDP je među vodećim globalnim akterima u promociji rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena. Kroz Strategiju rodne ravnopravnosti 2022 – 2025 (Gender Equality Strategy 2022–2025 ), UNDP integriše rodnu perspektivu u sve svoje programe i politike – od klimatskih promjena i energetike, do participacije i ekonomskog razvoja.

Ključni fokus je uklanjanje rodnih barijera, promovisanje ravnopravnog učešća i osiguravanje da žene i djevojčice imaju jednake mogućnosti da ostvare svoja prava.

UNDP u Crnoj Gori

Na nacionalnom nivou, UNDP Crna Gora razvija i sprovodi inicijative koje direktno doprinose ostvarivanju rodne ravnopravnosti i usklađivanju sa EU standardima. Fokus je na sistemskim promjenama, jačanju institucionalnih kapaciteta i osnaživanju žena u različitim sferama društva.

Ključne oblasti djelovanja uključuju:

  • Političko učešće žena i odlučivanje kroz jačanje zastupljenosti žena u političkom i javnom životu kroz unapređenje zakonodavnog okvira, podršku mrežama žena i promociju liderstva žena;
  • Prevencija i zaštita od rodno zasnovanog nasilja kroz unapređenje institucionalnih mehanizama, koordinacije i dostupnosti usluga, jačanje kapaciteta policije, centara za socijalni rad, pravosuđa i drugih institucija, kao i podizanje svijesti zajednice;
  • Ekonomsko osnaživanje žena – jačanje preduzetničkih vještina, pristupa finansijama i tržištima, promocija ženskog preduzetništva i rodno osjetljivih politika zapošljavanja;
  • Razvijanje rodno odgovornih politika i budžeta kroz integrisanje rodne perspektive u planiranje i odlučivanje u javnoj upravi, jačanje kapaciteta zaposlenih u javnoj upravi za rodnu ravnopravnost i orodnjavanje, razvoj instrumenata za praćenje i analizu efekata politika na žene i muškarce;
  • Digitalizacija i podaci razvrstani po polu kroz unapređenje prikupljanja, razmjene i korišćenja podataka razvrstanih po polu kroz digitalne alate i jačanje kapaciteta institucija za analizu i praćenje rodne ravnopravnosti;
  • Strateška partnerstva i umrežavanje kroz povezivanje državnih institucija, lokalnih samouprava, EU, međunarodnih organizacija, civilnog društva i mreža žena radi koordinisanog i održivog djelovanja.

Neki od ključnih rezultata uključuju:

  • povećanje zastupljenosti žena u političkom životu kroz uvođenje kvota od 40% za manje zastupljeni pol na izbornim listama i podršku mrežama žena koje aktivno zagovaraju rodno odgovorne politike;
  • povećanje prijava rodno zasnovanog nasilja i bolju međusektorsku saradnju kroz obuke i podršku u uspostavljanju jasnijih procedura za institucije;
  • osnaživanje stotina žena kroz programe obuka, mentorstva i podrške za preduzetništvo;
  • ojačani kapaciteti javne uprave za integrisanje rodne ravnopravnosti kroz obuke i kontinuiranu podršku u procesu orodnjavanja zakona, strategija i internih procedura;
  • jačanje dostupnosti i interoperabilnosti podataka razvrstanih po polu kroz digitalne platforme i analitičke alate, uključujući Profil rodne ravnopravnosti Crne Gore;
  • izgradnju kapaciteta institucija kroz međunarodne standarde i certifikacione procese koji promovišu rodno odgovorno upravljanje.

Regionalni nivo – Istanbul Regional Hub (RBEC)

Na nivou Evrope i Centralne Azije, UNDP kroz svoj Regional Hub u Istanbulu pruža ekspertizu i podršku zemljama zemljama regiona u jačanju rodne ravnopravnosti i sprovođenju međunarodnih standarda . Fokus je na:

  • jačanju institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost,
  • razvoju rodno osjetljivog budžetiranja,
  • prevenciji i borbi protiv rodno zasnovanog nasilja,
  • praćenju napretka prema Cilju održivog razvoja 5 (SDG 5).

Istanbulska konvencija – borba protiv rodno zasnovanog nasilja

Eu

Crna Gora je među prvim državama koje su potpisale Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), i ratifikovala ju je 2013. godine. Ovaj sveobuhvatni međunarodni pravni instrument predstavlja ključni okvir za zaštitu ljudskih prava žena i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici. Konvencija definiše nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije, te obavezuje države potpisnice da uspostave odgovarajuće zakone, politike i usluge za sprečavanje nasilja, zaštitu žrtava i kažnjavanje počinilaca.

Konvencija zahtijeva kriminalizaciju različitih oblika nasilja, uključujući psihološko i fizičko nasilje, proganjanje, seksualno nasilje i silovanje, prisilni abortus i sterilizaciju. Sprovođenje Konvencije prati nezavisno tijelo — Grupa eksperata za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO) — koja redovno procjenjuje kako nacionalni zakoni i politike obezbjeđuju zaštitu i pristup pravdi za žene žrtve nasilja u skladu sa standardima Konvencije.

Tokom prve tematske evaluacione posjete Crnoj Gori 2024. godine, GREVIO je prepoznao značajne korake koje je država preduzela ka daljem usklađivanju zakonodavnog i strateškog okvira sa zahtjevima Konvencije, ali je ukazao i na potrebu za dodatnim naporima, naročito u prevazilaženju patrijarhalnih stavova i jačanju institucionalnih mehanizama za zaštitu žena.

Evropska unija je 2023. godine takođe pristupila Istanbulskoj konvenciji, čime je dodatno učvršćen evropski okvir za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Na taj način, iskustva i obaveze Crne Gore postaju dio šire evropske politike i procesa pristupanja.