GENDER PROFILE MONTENEGRO
Politike u oblasti energetike, saobraćaja i zaštite životne sredine imaju dalekosežan uticaj na svakodnevni život, nacionalni razvoj i otpornost na klimatske promjene. Pa ipak, ovi sektori ostaju najmanje orodnjeni, kako globalno tako i u Crnoj Gori. Iako su žene među najpogođenijima klimatskim i izazovima koji se tiču mobilnosti, njihove potrebe, iskustva i liderstvo i dalje se prečesto zanemaruju prilikom donošenja odluka i planiranja.
Širom svijeta, žene bivaju nesrazmjerno pogođene klimatskim promjenama. Veća je vjerovatnoća da će živjeti u siromaštvu, više će zavisiti od prirodnih resursa i više će biti izložene klimatskim rizicima, naročito u ruralnim područjima.
Samo 24%
zemalja uključuje institucije za rodnu ravnopravnost u svoje nacionalne klimatske strategije.
Svega 17%
pozicija na kojima se donose odluke u energetskom sektoru EU nalaze se žene, a na globalnom nivou samo
Samo 11%
ministara za energetiku i prirodne resurse su žene.
Globalni obrasci odražavaju se na nacionalnom nivou u Crnoj Gori. Ključne strategije poput Strategija razvoja saobraćaja 2019–2035, Strategija u oblasti klimatskih promjena do 2030. godine i Strategija razvoja energetike do 2030. godine pominju rodne aspekte. Osim toga, nedostatak podataka razvrstanih po polu sprečavaju planiranje zasnovano na dokazima i ograničavaju mogućnost praćenja rodnih ishoda u ovim sektorima. Bez podataka razvrstanih po polu, politike ne uspijevaju da odraze stvarne razlike u tome kako muškarci i žene koriste infrastrukturu, pristupaju uslugama i doživljavaju ekološke prijetnje.
Kad su u pitanju rukovodeće uloge, u sadašnjoj crnogorskoj Vladi, tek drugi put u istoriji, žena je ministarka saobraćaja. U regulatornim tijelima za energetiku – gdje se pravna stručnost često više cijeni od tehničkog iskustva – žene su više zastupljene. Međutim, na operativnim i višim nivoima odlučivanja u agencijama za energetiku i zaštitu životne sredine, žene su i dalje rijetke.
Kada infrastrukturne i klimatske politike ne odražavaju rodne razlike, posljedice se vide u svakom aspektu života. Ograničene mogućnosti u pogledu prevoza mogu značajno ograničiti pristup žena zaposlenju, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, naročito u ruralnim područjima ili zajednicama s nižim prihodima. Neadekvatan javni prevoz takođe povećava izloženost uznemiravanju i nasilju, što svakodnevnu mobilnost čini sigurnosnim rizikom.
Stoga, rodno odgovorni energetski i transportni sistemi mogu smanjiti siromaštvo, poboljšati pristup uslugama, povećati produktivnost i pokrenuti ekonomski rast. Stavljanjem rodne perspektive u središte budućeg planiranja, Crna Gora neće samo ispuniti međunarodne standarde, već će izgraditi otpornije, pravednije i održivije sisteme koji funkcionišu za sve.
Zakon o izboru odbornika i poslanika u Crnoj Gori usvojen je 1998. godine i do sada je mijenjan 19 p...
Crna Gora nikada nije imala ženu na poziciji predsjednice Vlade, predsjednice države, niti predsjedn...
Preko 80% zaposlenih u javnoj upravi vjeruje da institucije ne sprovode ili rijetko sprovode analizu...
Iako žene u Crnoj Gori čine većinu visokoobrazovanih i onih sa specijalističkim i magistarskim diplo...
Iako žene predstavljaju značajan dio radno sposobnog stanovništva, one i dalje čine većinu među neza...
Žene čine svega 13% nosilaca poljoprivrednih gazdinstava, dok su vlasnice ili suvlasnice poljoprivre...
Iako žene učestvuju u kreiranju gotovo 60% medijskog sadržaja, njihov glas je nedovoljno prisutan u ...
U sektoru bezbjednosti i odbrane, žene čine 16,52% ukupnog sastava Vojske Crne Gore (uključujući i c...
© 2025 Gender Profile, Sva prava zadržana