GENDER PROFILE MONTENEGRO
Mediji su jedan od najmoćnijih alata za oblikovanje javnog mnjenja, uticaj na kulturu i davanje većeg prostora različitim glasovima. U Crnoj Gori, žene su veoma prisutne u novinarstvu, ali i dalje uglavnom nisu dio narativa koji oblikuju društvo. Iako novi zakoni i strategije podstiču uravnoteženije i etičnije izvještavanje, žene su i dalje nedovoljno zastupljene, predmet stereotipa i marginalizovane u medijskom sadržaju i javnom diskursu.
Crna Gora ima nekoliko zakona koji se odnose na oblast medija. Zakon o medijima zahtijeva upotrebu rodno osjetljivog jezika i eksplicitno zabranjuje diskriminaciju, nasilje i govor mržnje na osnovu pola. Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakon o nacionalnom javnom emiteru dodatno učvršćuju ove standarde propisujući uravnoteženu zastupljenost, inkluzivan sadržaj i rodnu ravnopravnost u svim programskim segmentima.
Novousvojena Medijska strategija Crne Gore (2023–2027) usklađuje se s Nacionalnom strategijom rodne ravnopravnosti i uvodi jasne kriterijume za promovisanje rodno osjetljivog izvještavanja. Od javnih emitera se sada očekuje da podnose godišnje izvještaje o svojim naporima u oblasti rodne ravnopravnosti, a postoje i konkretni ciljevi za korišćenje rodno osjetljivog jezika i broj rodno odgovornih programa.
Žene proizvode gotovo 60% sadržaja vijesti kao urednice 89% centralnih informativnih programa i voditeljke 93% tih istih programa. Međutim, njihova vidljivost u medijskom sadržaju priča drugačiju priču. Svega 23% svih citiranih izjava u informativnim programima dolazi od žena. U novinama, televiziji i onlajn medijima, samo 21% o kojima se radi prilog ili intervjuisanih su žene.
Samo 23%
svih citiranih izjava u informativnim programima dolaze od žena.
Kad se žene pojave u vijestima, veća je vjerovatnoća da će biti prikazane kao žrtve ili komentatorke „mekih“ tema poput obrazovanja i zdravstva – rijetko kao političke liderke, stručnjakinje ili one koje donose odluke. Studija UNDP-a pokazuje da su žene u ekonomskim temama prisutne u tek 14,8% priloga, što je znatno ispod globalnog prosjeka.
Iako je u Kodeksu novinarske etike rodna ravnopravnost obrađena, još uvijek nije duboko ugrađena u uredničke rutine. Novinari se i dalje suočavaju s poteškoćom da uravnoteže javni interes s poštovanjem u izvještavanju, naročito u pričama koje uključuju nasilje ili marginalizovane grupe.
Da bi se smanjio rodni jaz u crnogorskim medijima, neophodno je preduzeti pet ključnih koraka:
Moć medija leži u njihovoj sposobnosti da oblikuju način na koji vidimo svijet i sebe. Vidljivost, uvažavanje i pravedno prikazivanje žena predstavljaju osnovu za izgradnju društva koje je informisano, inkluzivno i istinski demokratsko.
Zakon o izboru odbornika i poslanika u Crnoj Gori usvojen je 1998. godine i do sada je mijenjan 19 p...
Crna Gora nikada nije imala ženu na poziciji predsjednice Vlade, predsjednice države, niti predsjedn...
Preko 80% zaposlenih u javnoj upravi vjeruje da institucije ne sprovode ili rijetko sprovode analizu...
Iako žene u Crnoj Gori čine većinu visokoobrazovanih i onih sa specijalističkim i magistarskim diplo...
Iako žene predstavljaju značajan dio radno sposobnog stanovništva, one i dalje čine većinu među neza...
Žene čine svega 13% nosilaca poljoprivrednih gazdinstava, dok su vlasnice ili suvlasnice poljoprivre...
Rodna perspektiva je najmanje zastupljena u sektorima energetike, transporta, životne sredine i klim...
U sektoru bezbjednosti i odbrane, žene čine 16,52% ukupnog sastava Vojske Crne Gore (uključujući i c...
© 2025 Gender Profile, Sva prava zadržana