Pravda za sve: Do rodne ravnopravnosti kroz vladavinu prava

Crnogorska pravna arhitektura rodne ravnopravnosti počiva na trima osnovnim zakonima:

• Zakon o rodnoj ravnopravnosti (2007, izmijenjen i dopunjen 2015) promoviše jednaka prava, mogućnosti i participaciju osoba oba pola u javnom i privatnom životu. Takođe, ovaj zakon zahtijeva od institucija da procijene kako njihove odluke utiču na rodnu ravnopravnost.
• Zakon o zabrani diskriminacije (2010, izmijenjen i dopunjen 2017) definiše i zabranjuje i neposrednu i posrednu diskriminaciju, eksplicitno obuhvatajući rodni identitet i seksualnu orijentaciju.
• Zakonom o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda (2011) uspostavljen je Ombudsman, koji/a ima punu nadležnost za postupanje po pritužbama koje se odnose na kršenje rodne ravnopravnosti.

Važno je napomenuti da je pokrenut proces za unapređenje pravnog priznavanja rodnog identiteta. Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja razvijen je kako bi se zakonski omogućila promjena pola bez medicinskih postupaka. Njegovo usvajanje bi značilo usklađivanje s evropskim i međunarodnim standardima ljudskih prava, osiguravajući na taj način dostojanstvo i pravnu zaštitu za sve. Međutim, ovaj zakon još uvijek nije usvojen.

Nadalje, Zakonu o rodnoj ravnopravnosti potrebni su mehanizmi koji će omogućiti puno sprovođenje zakonskih normi. Odsustvo kazni za nepoštovanje zakona dovodi do toga da se mnoge institucije suočavaju s poteškoćama u primjeni zakona, što slabi njegov uticaj i ograničava napredak ka punoj i smislenoj ravnopravnosti.

Na strateškom nivou, okvir rodne ravnopravnosti Crne Gore ogleda se u:

• Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. godine koja obuhvata rodnu ravnopravnost kao ključnu komponentu izgradnje pravednog i inkluzivnog društva.
• Nacionalnoj strategiji rodne ravnopravnosti 2021–2025 koja je usklađena sa Strategijom EU za rodnu ravnopravnost 2020–2025 i postavlja jasne ciljeve: eliminisanje rodnih stereotipa, smanjenje rodnih razlika na tržištu rada, okončanje rodno zasnovanog nasilja i osiguranje jednakog učešća u donošenju odluka.

Glavni cilj Nacionalne strategije je postizanje „višeg nivoa rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori do 2025. godine“. Njeni specifični ciljevi uključuju:

• Jačanje primjene zakona o rodnoj ravnopravnosti i politika protiv diskriminacije,
• Smanjenje stereotipa i predrasuda kroz obrazovanje, kulturu i medije,
• Povećanje pristupa ekonomskim, političkim i društvenim resursima za žene i osobe različitih rodnih identiteta.

Dok Crna Gora nastavlja svoj put ka članstvu u EU, jačanje vladavine prava i osiguravanje da ona jednako funkcioniše za sve ključno je za postizanje istinske rodne ravnopravnosti i pravednijeg i inkluzivnijeg društva.