Obrazovanje za ravnopravnost: Rušenje barijera u učenju i nauci

Uprkos ovom akademskom uspjehu, ne postoje dosljedni dokazi da visoko obrazovanje dovodi do boljih mogućnosti zapošljavanja ili većih prihoda za žene. Rodno zasnovane nejednakosti na tržištu rada i dalje postoje, što ukazuje na nepovezanost između obrazovnih postignuća i ekonomskog osnaživanja.

Rodne razlike u obrazovnim oblastima ostaju među glavnim problemima. Muškarci pretežno dominiraju tehničkim i industrijskim oblastima studija, kao što su mašinstvo i elektrotehnika, dok su žene nesrazmjerno više zastupljene u sektorima njege i umjetnosti. To odražava duboko ukorijenjena društvena očekivanja i uticaj rodnih normi na izbor karijere.

Što se tiče digitalnih i IKT vještina, muškarci i žene u Crnoj Gori navode slične nivoe znanja u osnovnom korištenju računara. Međutim, značajna razlika evidentna je kad je riječ o naprednim digitalnim vještinama. Na primjer, svega 6 % žena prijavljuje znanje programskih jezika, u poređenju s 10,6% muškaraca. Ovo dodatno produbljuje širu neravnopravnost u zastupljenosti žena u STEM oblastima (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika), uprkos sve većoj globalnoj potražnji za ovim vještinama..

Nacionalna Strategija rodne ravnopravnosti 2021–2025 poziva na integrisanje rodnih perspektiva u obrazovanje, kulturu i medije. Mjere uključuju uvođenje rodno osjetljivih nastavnih kurikuluma, osiguravanje upotrebe rodno osjetljivog jezika u udžbenicima, obuku prosvjetnih radnika i podsticanje inkluzivnog okruženja u učionicama.

Iako nova Strategija razvoja visokog obrazovanja 2024–2027 prepoznaje rodnu perspektivu po načinu na koji su u njoj formulisani koncepti i predstavljeni podaci, ona ne pruža sveobuhvatan okvir za integraciju rodne perspektive u sektor visokog obrazovanja.

Izazovi i dalje postoje i u pogledu obezbjeđivanja sigurnog i inkluzivnog školskog okruženja. Trenutno ne postoji standardizovani protokol za sprečavanje i rješavanje rodno zasnovanog nasilja u školama, iako postoje protokoli o opštem nasilju i medijaciji. Nedavno istraživanje pokazalo je da je 17% učenika doživjelo neki oblik nasilja u školi, a više od polovine vjeruje da njihovi nastavnici neće reagovati na odgovarajući način. Ovi nalazi naglašavaju potrebu za jačim mehanizmima zaštite i ciljanim intervencijama kako bi se stvorili sigurni prostori za učenje za svu djecu.

Rodne razlike postoje i u rukovođenju školama i akademskim karijerama. Na rukovodećim pozicijama 63% škola su žene. Žene brojčano nadmašuju muškarce u akademskim ulogama koje ne uključuju zvanje profesora, dok muškarci i dalje dominiraju na višim akademskim pozicijama poput redovnih profesora.

Da bi izgradila pravičan obrazovni sistem, Crna Gora mora otići korak dalje od puke statistike učešća i pozabaviti se temeljnim uzrocima rodne neravnopravnosti u obrazovanju. To uključuje:

Obrazovanje je ključ socijalne pravde i održivog razvoja. Potpuno ostvarenje njegovih ciljeva zahtijeva pristup koji je utemeljen na principima pravičnosti, inkluzivnosti i rodne ravnopravnosti – od ranog djetinjstva, preko visokog obrazovanja do cjeloživotnog učenja.